Znak časopisa

Grb Karla II. Kurjakovića Krbavskog iz roda Gusića, bana Dalmacije i Hrvatske (od ožujka 1409. do listopada 1411.), izabran je kao znak časopisa Ban Dvor.

Izvorni Karlov grb prikazuje crveni štit s trima srebrnim vodoravnim gredama. Na gornjoj stoji srebrna guska zlatnih nogu, okrunjena zlatnom krunom i okrenuta heraldički ulijevo. U ovoj inačici boje su prilagođene dizajnu časopisa, uz očuvanje svih likovnih elemenata i njihove kompozicije. Guska u grbu Kurjakovića Krbavskih naslijeđeno je znamenje te heraldički lik koji upućuje na ime roda Gusića.

Prikaz Karlova grba s upisom iz 1410. nalazi se u Bečkom grbovniku Bratovštine sv. Kristofora na Arlbergu (Wiener Handschrift).1 Na poleđini lista 91 (fol. 91v) uz grb stoji zapis: „Karlo, grof krbavski i ban Dalmacije i Hrvatske […] godine Gospodnje 1410.“2

Naziv časopisa upućuje na Ban Dvor, srednjovjekovnu gradinu na području Kosinja, danas poznatu kao Mlakvena greda iznad sela Mlakve. Riječ je o iznimno važnom lokalitetu, u kojem su barem povremeno stolovali hrvatski banovi na što upućuju toponimi Ban Dvor i Ban Stol te okolni toponimi Banje Polje, Banova lokva i Banska Kamenica. Karlo II. Kurjaković u siječnju 1411. izdaje bansku listinu upravo u Banu Stolu u Bužanima: „Mi, Karlo, grof Krbave, Like, Bužana itd. i ban kraljevina Dalmacije i Hrvatske […] dali smo […] hospitalu sv. Marije Magdalene, smještenom na području župne crkve sv. Marine Djevice u Bužanima, u Krbavskoj biskupiji […] petinu cijeloga sela zvanoga Crničani […] Dano u Bužanima, u Banu Stolu, 23. dana mjeseca siječnja godine Gospodnje 1411.“3

Odabir Karlova grba povezuje znak časopisa s hrvatskom banskom tradicijom, povijesnom baštinom Kosinja i očuvanim banskim toponimima toga kraja. Listina izdana 1411. u Banu Stolu u Bužanima daje povijesni kontekst tom izboru, dok sačuvani prikaz njegova grba iz 1410. pruža izniman heraldički predložak za vizualni identitet časopisa.


  1. Wiener Handschrift, 2005. Österreichisches Staatsarchiv, Haus-, Hof- und Staatsarchiv, sign. AT-OeStA/HHStA HS W 242. https://bilderserver.at/wappenbuecher/WienerHandschriftEXAv2_52z3/ (pristupljeno 31. listopada 2026.).

  2. Wiener Handschrift, fol. 91v, 1410. https://kosinj-konzalting.hr/wp-content/uploads/2026/10/F91v-Karlo-grof-scaled.jpg (pristupljeno 31. listopada 2026.).

  3. Fejér, Georgius (prir.). 1842. Codex diplomaticus Hungariae ecclesiasticus ac civilis: Ab anno Christi 1410–1417. Tom X, sv. V. Budae: Typis Typographiae Regiae Universitatis Ungaricae, str. 186–187., isprava LXXXI. https://library.hungaricana.hu/en/view/KozMagyOkmanytarak_Codex_Diplomaticus_Tom_10_vol_5/?pg=203&layout=s (pristupljeno 31. listopada 2026.).

Izvorni znanstveni rad · ONLINE FIRST

Uspostava komunističke propagande, nadzora i otpora u Dubrovniku 1946. godine: Primjer Opće bolnice Dubrovnik

The Establishment of Communist Propaganda, Surveillance, and Resistance in Dubrovnik in 1946: The Case of General Hospital Dubrovnik

Prihvaćeno
17. 9. 2026.
Objavljeno
1. 10. 2026.
Svezak
Ban Dvor — Godina 2, broj 1 (2027.)
eLokator
bd2027-005
DOI
https://doi.org/10.68268/bd/uc3t72
Licencija
CC BY 4.0
PDF — HRVATSKIPDF — ENGLISH

Sažetak

Rad na temelju neobjavljenoga primarnog gradiva iz arhiva stare bolnice u Dubrovniku analizira metode i domete komunističke propagande, indoktrinacije i društvenoga nadzora tijekom ključne, konsolidacijske 1946. Pomoću analize sačuvanih originalnih letaka, proglasa, pjesama i proznih crtica, rad prikazuje kako je Opća bolnica Dubrovnik preoblikovana iz zdravstvene ustanove u politički poligon lokalnih partijskih ćelija i sindikalnih podružnica. Istraživanje mapira ključne propagandne narative poratnoga razdoblja: ritualizaciju masovnih proslava (Prvi svibnja i Dan pobjede), geopolitičku mobilizaciju uslijed Tršćanske krize, privrednu obnovu omladinskih radnih akcija te sustavnu difamaciju Katoličke Crkve. Poseban naglasak stavljen je na mehanizme socijalnoga inženjeringa i uvođenja ozračja straha na radnome mjestu, gdje su se pomoću literarnih i alegorijskih motiva „troskota“, „bolesti“ i „kukavica“ patologizirali i uklanjali neistomišljenici. Konačno, rad dokumentira i oblike pasivnoga otpora bolničkoga osoblja (noćno skidanje plakata), kao i humor te duboke egzistencijalne tjeskobe pojedinca uhvaćenoga u procjepu između službenoga kolektivističkog optimizma i osobne nesigurnosti. Mikrosvijet dubrovačke bolnice tako se potvrđuje kao paradigmatska slika rane poslijeratne Jugoslavije.

Ključne riječi

Opća bolnica Dubrovnik, komunistička propaganda, Agitprop, 1946., Tršćanska kriza, Katolička Crkva, pasivni otpor, socijalni inženjering

Abstract

Based on unpublished primary source material from the archive of the old hospital in Dubrovnik, this paper analyses the methods and reach of communist propaganda, indoctrination, and social surveillance during the crucial year of consolidation, 1946. Through an analysis of surviving original leaflets, proclamations, poems, and prose sketches, the paper shows how General Hospital Dubrovnik was transformed from a healthcare institution into a political testing ground for local Party cells and trade union branches. The study maps the key propaganda narratives of the post-war period: the ritualisation of mass celebrations (May Day and Victory Day), geopolitical mobilisation prompted by the Trieste Crisis, economic reconstruction through youth work actions, and the systematic defamation of the Catholic Church. Particular emphasis is placed on the mechanisms of social engineering and the imposition of an atmosphere of fear in the workplace, where dissenters were pathologised and removed through literary and allegorical motifs of “troskot” (a weed), “illness”, and “kukavica” (cuckoo). Finally, the paper documents forms of passive resistance among hospital staff (the nocturnal removal of posters), as well as humour and the profound existential anxiety of the individual caught between official collectivist optimism and personal insecurity. The microcosm of the Dubrovnik hospital is thus confirmed as a paradigmatic image of early post-war Yugoslavia.

Keywords

General Hospital Dubrovnik, communist propaganda, Agitprop, 1946, Trieste Crisis, Catholic Church, passive resistance, social engineering

Preporučeni citat