Znak časopisa

Grb Karla II. Kurjakovića Krbavskog iz roda Gusića, bana Dalmacije i Hrvatske (od ožujka 1409. do listopada 1411.), izabran je kao znak časopisa Ban Dvor.

Izvorni Karlov grb prikazuje crveni štit s trima srebrnim vodoravnim gredama. Na gornjoj stoji srebrna guska zlatnih nogu, okrunjena zlatnom krunom i okrenuta heraldički ulijevo. U ovoj inačici boje su prilagođene dizajnu časopisa, uz očuvanje svih likovnih elemenata i njihove kompozicije. Guska u grbu Kurjakovića Krbavskih naslijeđeno je znamenje te heraldički lik koji upućuje na ime roda Gusića.

Prikaz Karlova grba s upisom iz 1410. nalazi se u Bečkom grbovniku Bratovštine sv. Kristofora na Arlbergu (Wiener Handschrift).1 Na poleđini lista 91 (fol. 91v) uz grb stoji zapis: „Karlo, grof krbavski i ban Dalmacije i Hrvatske […] godine Gospodnje 1410.“2

Naziv časopisa upućuje na Ban Dvor, srednjovjekovnu gradinu na području Kosinja, danas poznatu kao Mlakvena greda iznad sela Mlakve. Riječ je o iznimno važnom lokalitetu, u kojem su barem povremeno stolovali hrvatski banovi na što upućuju toponimi Ban Dvor i Ban Stol te okolni toponimi Banje Polje, Banova lokva i Banska Kamenica. Karlo II. Kurjaković u siječnju 1411. izdaje bansku listinu upravo u Banu Stolu u Bužanima: „Mi, Karlo, grof Krbave, Like, Bužana itd. i ban kraljevina Dalmacije i Hrvatske […] dali smo […] hospitalu sv. Marije Magdalene, smještenom na području župne crkve sv. Marine Djevice u Bužanima, u Krbavskoj biskupiji […] petinu cijeloga sela zvanoga Crničani […] Dano u Bužanima, u Banu Stolu, 23. dana mjeseca siječnja godine Gospodnje 1411.“3

Odabir Karlova grba povezuje znak časopisa s hrvatskom banskom tradicijom, povijesnom baštinom Kosinja i očuvanim banskim toponimima toga kraja. Listina izdana 1411. u Banu Stolu u Bužanima daje povijesni kontekst tom izboru, dok sačuvani prikaz njegova grba iz 1410. pruža izniman heraldički predložak za vizualni identitet časopisa.


  1. Wiener Handschrift, 2005. Österreichisches Staatsarchiv, Haus-, Hof- und Staatsarchiv, sign. AT-OeStA/HHStA HS W 242. https://bilderserver.at/wappenbuecher/WienerHandschriftEXAv2_52z3/ (pristupljeno 31. listopada 2026.).

  2. Wiener Handschrift, fol. 91v, 1410. https://kosinj-konzalting.hr/wp-content/uploads/2026/10/F91v-Karlo-grof-scaled.jpg (pristupljeno 31. listopada 2026.).

  3. Fejér, Georgius (prir.). 1842. Codex diplomaticus Hungariae ecclesiasticus ac civilis: Ab anno Christi 1410–1417. Tom X, sv. V. Budae: Typis Typographiae Regiae Universitatis Ungaricae, str. 186–187., isprava LXXXI. https://library.hungaricana.hu/en/view/KozMagyOkmanytarak_Codex_Diplomaticus_Tom_10_vol_5/?pg=203&layout=s (pristupljeno 31. listopada 2026.).

Pregledni rad · ONLINE FIRST

Tehničko i magijsko u Topuskom: implikacije izgradnje podatkovnog centra umjetne inteligencije u Republici Hrvatskoj

The technical and the magical in Topusko: implications of building an artificial intelligence data centre in the Republic of Croatia

Prihvaćeno
3. 11. 2026.
Objavljeno
22. 11. 2026.
Svezak
Ban Dvor — Godina 2, broj 1 (2027.)
eLokator
bd2027-013
DOI
https://doi.org/10.68268/bd/gt2j0h
Licencija
CC BY 4.0
PDF — HRVATSKIPDF — ENGLISH

Sažetak

Rad razmatra odnos suvremenoga tehnološkog razvoja i magijskog mišljenja, polazeći od simboličke poveznice između antičkog Panteona i projekta podatkovnog centra Pantheon AI u Topuskom. Posebno se razmatra umjetna inteligencija kao kvalitativno nov tehnološki iskorak te se analiziraju njezine društveno-političke implikacije i rizici povezani s masovnim nadzorom, profiliranjem građana i autonomnim naoružanjem. Razmatraju se energetski i ekološki zahtjevi podatkovnih centara te proturječja suvremenoga tehnokratskog poretka. Oslanjajući se na tehnokritičku misao Jacquesa Ellula, rad razvija tezu o neomagijskoj naravi moderne tehnike, u kojoj se konkretna ljudska dobra podređuju obećanjima budućeg napretka. Projekt Pantheon AI pritom se promatra kao primjer širega procesa u kojemu tehnološki razvoj poprima obilježja samosvrhovitoga sustava, otvarajući pitanja nacionalnih interesa, ekološke održivosti i ljudskog dostojanstva.

Ključne riječi

umjetna inteligencija, Jacques Ellul, magija, tehnika, tehnokracija, podatkovni centri, Pantheon AI, Topusko

Abstract

This article examines the relationship between contemporary technological development and magical thinking, taking as its starting point the symbolic connection between the ancient Pantheon and the Pantheon AI data centre project in Topusko. The article focuses in particular on artificial intelligence as a qualitatively new technological advance and analyses its socio-political implications and the risks associated with mass surveillance, the profiling of citizens and autonomous weapons. The article considers the energy and environmental demands of data centres and the contradictions of the contemporary technocratic order. Drawing on Jacques Ellul’s technocritical thought, it develops the thesis that modern technique has a neo-magical character, whereby concrete human goods are subordinated to promises of future progress. The Pantheon AI project is thus considered as an example of a broader process in which technological development takes on the characteristics of a system that is an end in itself, raising questions of national interests, ecological sustainability and human dignity.

Keywords

artificial intelligence, Jacques Ellul, magic, technique, technocracy, data centres, Pantheon AI, Topusko

Preporučeni citat