Znak časopisa

Grb Karla II. Kurjakovića Krbavskog iz roda Gusića, bana Dalmacije i Hrvatske (od ožujka 1409. do listopada 1411.), izabran je kao znak časopisa Ban Dvor.

Izvorni Karlov grb prikazuje crveni štit s trima srebrnim vodoravnim gredama. Na gornjoj stoji srebrna guska zlatnih nogu, okrunjena zlatnom krunom i okrenuta heraldički ulijevo. U ovoj inačici boje su prilagođene dizajnu časopisa, uz očuvanje svih likovnih elemenata i njihove kompozicije. Guska u grbu Kurjakovića Krbavskih naslijeđeno je znamenje te heraldički lik koji upućuje na ime roda Gusića.

Prikaz Karlova grba s upisom iz 1410. nalazi se u Bečkom grbovniku Bratovštine sv. Kristofora na Arlbergu (Wiener Handschrift).1 Na poleđini lista 91 (fol. 91v) uz grb stoji zapis: „Karlo, grof krbavski i ban Dalmacije i Hrvatske […] godine Gospodnje 1410.“2

Naziv časopisa upućuje na Ban Dvor, srednjovjekovnu gradinu na području Kosinja, danas poznatu kao Mlakvena greda iznad sela Mlakve. Riječ je o iznimno važnom lokalitetu, u kojem su barem povremeno stolovali hrvatski banovi na što upućuju toponimi Ban Dvor i Ban Stol te okolni toponimi Banje Polje, Banova lokva i Banska Kamenica. Karlo II. Kurjaković u siječnju 1411. izdaje bansku listinu upravo u Banu Stolu u Bužanima: „Mi, Karlo, grof Krbave, Like, Bužana itd. i ban kraljevina Dalmacije i Hrvatske […] dali smo […] hospitalu sv. Marije Magdalene, smještenom na području župne crkve sv. Marine Djevice u Bužanima, u Krbavskoj biskupiji […] petinu cijeloga sela zvanoga Crničani […] Dano u Bužanima, u Banu Stolu, 23. dana mjeseca siječnja godine Gospodnje 1411.“3

Odabir Karlova grba povezuje znak časopisa s hrvatskom banskom tradicijom, povijesnom baštinom Kosinja i očuvanim banskim toponimima toga kraja. Listina izdana 1411. u Banu Stolu u Bužanima daje povijesni kontekst tom izboru, dok sačuvani prikaz njegova grba iz 1410. pruža izniman heraldički predložak za vizualni identitet časopisa.


  1. Wiener Handschrift, 2005. Österreichisches Staatsarchiv, Haus-, Hof- und Staatsarchiv, sign. AT-OeStA/HHStA HS W 242. https://bilderserver.at/wappenbuecher/WienerHandschriftEXAv2_52z3/ (pristupljeno 31. listopada 2026.).

  2. Wiener Handschrift, fol. 91v, 1410. https://kosinj-konzalting.hr/wp-content/uploads/2026/10/F91v-Karlo-grof-scaled.jpg (pristupljeno 31. listopada 2026.).

  3. Fejér, Georgius (prir.). 1842. Codex diplomaticus Hungariae ecclesiasticus ac civilis: Ab anno Christi 1410–1417. Tom X, sv. V. Budae: Typis Typographiae Regiae Universitatis Ungaricae, str. 186–187., isprava LXXXI. https://library.hungaricana.hu/en/view/KozMagyOkmanytarak_Codex_Diplomaticus_Tom_10_vol_5/?pg=203&layout=s (pristupljeno 31. listopada 2026.).

Stručni rad · ONLINE FIRST

Knjižnice kao mjesta psihološke potpore djeci i mladima

Libraries as places of psychological support for children and young people

Prihvaćeno
7. 9. 2026.
Objavljeno
2. 10. 2026.
Svezak
Ban Dvor — Godina 2, broj 1 (2027.)
eLokator
bd2027-006
DOI
https://doi.org/10.68268/bd/3y0dzw
Licencija
CC BY 4.0
PDF — HRVATSKI

Sažetak

Knjižnice mogu pridonijeti očuvanju duševnoga zdravlja u cijelome društvu. Potrebno je povezati djelovanje knjižničara, među kojima su mnogi biblioterapeuti, pedagozi, profesori književnosti i drugi stručnjaci, s djelovanjem znanstvenika, psihologa i terapeuta kako bi se iz društvene svijesti potisnule mračne teme. Ljudi žele, ovisno o okolnostima, promišljati o radosti i tuzi, a potrebni su im emocionalno topli prostori kao utočišta. Zašto bismo samo strahovali od nasilja, kada lijepe riječi i humana djela, predstavljena na književnome susretu, mogu nekome promijeniti život? Susret s književnošću i znanošću u miru knjižnice, kao i sam proces učenja, učenicima i mladima mora biti ugodan. Druženje s knjigama iz bilo kojeg područja u knjižnicama dobro je za duševno zdravlje djece i mladih, kao i dinamično sudjelovanje u čitateljskome klubu ili na književnoj tribini, gdje su mogući dijalog, rasprava i konstruktivan sukob. U knjižnicama su putem svijeta književnosti mogući emocionalno oslobađanje i katarza. Knjižnice mogu postati važni čimbenici stabilnosti i imati važnu ulogu u međukulturnome dijalogu.

Ključne riječi

djeca i mladi, knjižnice, psihološka pomoć, biblioterapija, čitanje

Abstract

Libraries can contribute to safeguarding mental health throughout society. The work of librarians, many of whom are bibliotherapists, educators, literature teachers and other professionals, needs to be brought together with that of researchers, psychologists and therapists so that dark themes recede from the collective consciousness. Depending on the circumstances, people wish to reflect on joy and sorrow, and they need emotionally warm spaces as refuges. Why should we merely fear violence when beautiful words and humane deeds presented at a literary gathering can change someone’s life? Encounters with literature and science in the tranquillity of a library, as well as the learning process itself, must be enjoyable for pupils and young people. Spending time with books from any field in libraries is beneficial to the mental health of children and young people, as is active participation in a reading club or a literary forum, where dialogue, discussion and constructive conflict are possible. Through the world of literature, libraries can provide opportunities for emotional release and catharsis. Libraries can become important stabilising factors and play an important role in intercultural dialogue.

Keywords

children and young people, libraries, psychological support, bibliotherapy, reading

Preporučeni citat