Znak časopisa

Grb Karla II. Kurjakovića Krbavskog iz roda Gusića, bana Dalmacije i Hrvatske (od ožujka 1409. do listopada 1411.), izabran je kao znak časopisa Ban Dvor.

Izvorni Karlov grb prikazuje crveni štit s trima srebrnim vodoravnim gredama. Na gornjoj stoji srebrna guska zlatnih nogu, okrunjena zlatnom krunom i okrenuta heraldički ulijevo. U ovoj inačici boje su prilagođene dizajnu časopisa, uz očuvanje svih likovnih elemenata i njihove kompozicije. Guska u grbu Kurjakovića Krbavskih naslijeđeno je znamenje te heraldički lik koji upućuje na ime roda Gusića.

Prikaz Karlova grba s upisom iz 1410. nalazi se u Bečkom grbovniku Bratovštine sv. Kristofora na Arlbergu (Wiener Handschrift).1 Na poleđini lista 91 (fol. 91v) uz grb stoji zapis: „Karlo, grof krbavski i ban Dalmacije i Hrvatske […] godine Gospodnje 1410.“2

Naziv časopisa upućuje na Ban Dvor, srednjovjekovnu gradinu na području Kosinja, danas poznatu kao Mlakvena greda iznad sela Mlakve. Riječ je o iznimno važnom lokalitetu, u kojem su barem povremeno stolovali hrvatski banovi na što upućuju toponimi Ban Dvor i Ban Stol te okolni toponimi Banje Polje, Banova lokva i Banska Kamenica. Karlo II. Kurjaković u siječnju 1411. izdaje bansku listinu upravo u Banu Stolu u Bužanima: „Mi, Karlo, grof Krbave, Like, Bužana itd. i ban kraljevina Dalmacije i Hrvatske […] dali smo […] hospitalu sv. Marije Magdalene, smještenom na području župne crkve sv. Marine Djevice u Bužanima, u Krbavskoj biskupiji […] petinu cijeloga sela zvanoga Crničani […] Dano u Bužanima, u Banu Stolu, 23. dana mjeseca siječnja godine Gospodnje 1411.“3

Odabir Karlova grba povezuje znak časopisa s hrvatskom banskom tradicijom, povijesnom baštinom Kosinja i očuvanim banskim toponimima toga kraja. Listina izdana 1411. u Banu Stolu u Bužanima daje povijesni kontekst tom izboru, dok sačuvani prikaz njegova grba iz 1410. pruža izniman heraldički predložak za vizualni identitet časopisa.


  1. Wiener Handschrift, 2005. Österreichisches Staatsarchiv, Haus-, Hof- und Staatsarchiv, sign. AT-OeStA/HHStA HS W 242. https://bilderserver.at/wappenbuecher/WienerHandschriftEXAv2_52z3/ (pristupljeno 31. listopada 2026.).

  2. Wiener Handschrift, fol. 91v, 1410. https://kosinj-konzalting.hr/wp-content/uploads/2026/10/F91v-Karlo-grof-scaled.jpg (pristupljeno 31. listopada 2026.).

  3. Fejér, Georgius (prir.). 1842. Codex diplomaticus Hungariae ecclesiasticus ac civilis: Ab anno Christi 1410–1417. Tom X, sv. V. Budae: Typis Typographiae Regiae Universitatis Ungaricae, str. 186–187., isprava LXXXI. https://library.hungaricana.hu/en/view/KozMagyOkmanytarak_Codex_Diplomaticus_Tom_10_vol_5/?pg=203&layout=s (pristupljeno 31. listopada 2026.).

Izvorni znanstveni rad

Glagoljica i ćirilica plodovi su dviju odvojenih bizantskih misija među Slavenima

The Glagolitic and Cyrillic Scripts Are the Fruits of Two Separate Byzantine Missions amongst the Slavs

Prihvaćeno
6. 7. 2026.
Objavljeno
26. 7. 2026.
Svezak
Ban Dvor — Godina 1, broj 1 (2026.)
eLokator
bd2026-008
DOI
https://doi.org/10.68268/bd/mhyi7x
Licencija
CC BY 4.0
Prvotna objava
Ovaj je rad izmijenjena inačica prvotno objavljenoga rada pod licencijom CC BY 4.0.
PDF — HRVATSKIPDF — ENGLISH

Sažetak

Obično se govori i piše da su glagoljica i ćirilica u svojim početcima vezane uz Moravsku misiju čiji su glavni protagonisti bili Konstantin-Ćiril i njegov brat Metod. Autor ovog teksta smatra da je svako od tih dvaju pisama vezano uz jednu od dvije različite misije u različite prostore i u različito vrijeme. Glagoljica je nastala u početcima pokrštavanja Slavena u Hrvatskoj (Bizantskoj Dalmaciji) i krajevima oko Soluna (Makedoniji), a ćirilica je vezana uz djelovanje Svete braće Ćirila i Metoda u vrijeme Moravske misije (863. – 885.). Oba pisma djelo su iste bizantske misionarske škole, ali je glagoljica nastala ranije i to iz čisto misijskih potreba, a ćirilica je nastala u vrijeme jake državno-političke ekspanzije Bizanta među Slavenima u vrijeme "velikog bizantskog decenija" (870. – 880.). U vrijeme velikog Raskola (1054.) Rim će tražiti od glagoljaša na području svoje jurisdikcije u Hrvatskoj da prihvate rimski ili latinski obred. U Makedoniji je glagoljica izgubila svaku podršku i svuda je uzmicala pred ćirilicom te je u 12. stoljeću sasvim nestala u bizantskom obredu. Budući da su oba pisma nastala za isti (slavenski) jezik, pod jezičnim vidom nastavljene su među njima veze, što se primijeti u glagoljičkim i ćiriličkim tekstovima.

Ključne riječi

ćirilometodska teorija o postanku glagoljice, bizantski i rimski obred, dvije misionarske misije među Slavenima: glagoljska i ćirilička, veliki raskol na katoličanstvo i pravoslavlje

Abstract

It is usually said and written that the Glagolitic and Cyrillic scripts were, in their origins, connected with the Moravian mission whose main protagonists were Constantine-Cyril and his brother Methodius. The author of this text considers that each of these two alphabets is related to one of two different missions in different areas and at different times. The Glagolitic script originated in the beginnings of the Christianisation of the Slavs in Croatia (Byzantine Dalmatia) and the areas around Solun-Thessaloniki (Macedonia), whilst the Cyrillic script is associated with the activities of the Holy Brothers Cyril and Methodius during the Moravian Mission (863-885). Both alphabets are the work of the same Byzantine missionary school, however, the Glagolitic script originated earlier from purely missionary needs, whilst the Cyrillic script originated during the strong state-political expansion of Byzantium amongst the Slavs during the "Great Byzantine Decade" (870-880). At the time of the Great Schism (1054), Rome would ask Glagolitic scribes or priests in the area of its jurisdiction in Croatia to accept the Roman or Latin rite. In Macedonia, the Glagolitic script lost all support and retreated everywhere before the Cyrillic script, and in the 12th century, it completely disappeared from the Byzantine rite. Being that both scripts were written for the same (Slavic) language, from the linguistic aspect, the connections between them continued, which can be noticed in Glagolitic and Cyrillic texts.

Keywords

Cyrillo-Methodian theory of the origin of the Glagolitic script, Byzantine and Roman Rites, two missionary missions among the Slavs: the Glagolitic and Cyrillic missions, the Great Schism between Catholicism and Orthodoxy

Preporučeni citat