Znak časopisa

Grb Karla II. Kurjakovića Krbavskog iz roda Gusića, bana Dalmacije i Hrvatske (od ožujka 1409. do listopada 1411.), izabran je kao znak časopisa Ban Dvor.

Izvorni Karlov grb prikazuje crveni štit s trima srebrnim vodoravnim gredama. Na gornjoj stoji srebrna guska zlatnih nogu, okrunjena zlatnom krunom i okrenuta heraldički ulijevo. U ovoj inačici boje su prilagođene dizajnu časopisa, uz očuvanje svih likovnih elemenata i njihove kompozicije. Guska u grbu Kurjakovića Krbavskih naslijeđeno je znamenje te heraldički lik koji upućuje na ime roda Gusića.

Prikaz Karlova grba s upisom iz 1410. nalazi se u Bečkom grbovniku Bratovštine sv. Kristofora na Arlbergu (Wiener Handschrift).1 Na poleđini lista 91 (fol. 91v) uz grb stoji zapis: „Karlo, grof krbavski i ban Dalmacije i Hrvatske […] godine Gospodnje 1410.“2

Naziv časopisa upućuje na Ban Dvor, srednjovjekovnu gradinu na području Kosinja, danas poznatu kao Mlakvena greda iznad sela Mlakve. Riječ je o iznimno važnom lokalitetu, u kojem su barem povremeno stolovali hrvatski banovi na što upućuju toponimi Ban Dvor i Ban Stol te okolni toponimi Banje Polje, Banova lokva i Banska Kamenica. Karlo II. Kurjaković u siječnju 1411. izdaje bansku listinu upravo u Banu Stolu u Bužanima: „Mi, Karlo, grof Krbave, Like, Bužana itd. i ban kraljevina Dalmacije i Hrvatske […] dali smo […] hospitalu sv. Marije Magdalene, smještenom na području župne crkve sv. Marine Djevice u Bužanima, u Krbavskoj biskupiji […] petinu cijeloga sela zvanoga Crničani […] Dano u Bužanima, u Banu Stolu, 23. dana mjeseca siječnja godine Gospodnje 1411.“3

Odabir Karlova grba povezuje znak časopisa s hrvatskom banskom tradicijom, povijesnom baštinom Kosinja i očuvanim banskim toponimima toga kraja. Listina izdana 1411. u Banu Stolu u Bužanima daje povijesni kontekst tom izboru, dok sačuvani prikaz njegova grba iz 1410. pruža izniman heraldički predložak za vizualni identitet časopisa.


  1. Wiener Handschrift, 2005. Österreichisches Staatsarchiv, Haus-, Hof- und Staatsarchiv, sign. AT-OeStA/HHStA HS W 242. https://bilderserver.at/wappenbuecher/WienerHandschriftEXAv2_52z3/ (pristupljeno 31. listopada 2026.).

  2. Wiener Handschrift, fol. 91v, 1410. https://kosinj-konzalting.hr/wp-content/uploads/2026/10/F91v-Karlo-grof-scaled.jpg (pristupljeno 31. listopada 2026.).

  3. Fejér, Georgius (prir.). 1842. Codex diplomaticus Hungariae ecclesiasticus ac civilis: Ab anno Christi 1410–1417. Tom X, sv. V. Budae: Typis Typographiae Regiae Universitatis Ungaricae, str. 186–187., isprava LXXXI. https://library.hungaricana.hu/en/view/KozMagyOkmanytarak_Codex_Diplomaticus_Tom_10_vol_5/?pg=203&layout=s (pristupljeno 31. listopada 2026.).

Prikaz i osvrt

Frane Paro, Kako je tiskana prva hrvatska knjiga (Zagreb: Mozaik knjiga, 2025.)

Frane Paro, How Was the First Croatian Book Printed (Zagreb: Mozaik knjiga, 2025)

Prihvaćeno
10. 7. 2026.
Objavljeno
27. 7. 2026.
Svezak
Ban Dvor — Godina 1, broj 1 (2026.)
eLokator
bd2026-007
DOI
https://doi.org/10.68268/bd/o5ce6l
Licencija
CC BY 4.0
PDF — HRVATSKIPDF — ENGLISH

Uvod

Knjiga Frane Para, umirovljenoga redovitog profesora Grafičkog odsjeka Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, novo je djelo tog našega eminentnog stručnjaka za rano tiskarstvo. U njoj se donosi dosad neobjavljena grafička analiza mogućega tehničkog načina tiskanja našega Prvotiska, tj. Misala po zakonu rimskoga dvora od 22. veljače 1483. godine. Velika je vrijednost grafičke analize prof. Frane Pare, koja će budućim istraživačima naše inkunabulistike, tiskarstva i glagoljaštva biti od znatne pomoći. Knjiga uz to donosi povijesnu analizu teze o Veneciji kao mogućem mjestu tiskanja našega Prvotiska te opširan prikaz i analizu rada Daniele Fattori, objavljenoga u Italiji 2002. i 2003. godine, u kojemu se iznose nova saznanja o našoj Ispovidi, tj. Izgubljenoj inkunabuli, otisnutoj u Veneciji 1492. godine. Međutim, rad Daniele Fattori problematičan je u tumačenju vjerodostojnih izvora o Ispovidi iz 1492. godine, koje autorica poistovjećuje s Kosinjskim brevijarom iz 1491. godine. Ta pogrješna identifikacija dovodi u pitanje i zaključke o Veneciji kao mjestu tiskanja našega Prvotiska, koje prof. Frane Paro izvodi na temelju toga istraživanja i nekih osobnih promišljanja. Hipoteza o Veneciji kao mogućemu mjestu tiskanja Prvotiska problematična je od svojega nastanka, počevši od njezina promotora Jerneja Kopitara pa do danas, jer za nju u literaturi nikada nisu ponuđeni nepobitni dokazi ni uvjerljivi pokazatelji. Ni najnovija promišljanja prof. Frane Para, iznesena u ovoj knjizi, ne pomažu otkloniti temeljne nedostatke hipoteze o Veneciji kao mogućemu mjestu tiskanja hrvatskoga Prvotiska. Knjigu je uredio Vid Jakša Opačić, a recenzenti su red. prof. art. Jagor Bučan i dr. sc. Vida Vukoja. Knjiga sadrži 175 stranica s literaturom i podijeljena je u dva dijela. Ovdje ćemo se osvrnuti na prvi dio knjige koji se bavi temom iz naslova, dok je drugi dio svojevrsna posveta akademiku Josipu Bratuliću kako navodi i sam autor.

Ključne riječi

Frane Paro, Misal 1483., Kosinjski brevijar 1491., Ispovid 1492., Venecija

Introduction

The book by Frane Paro, retired full professor of the Printmaking Department at the Academy of Fine Arts in Zagreb, is a new work by this eminent Croatian specialist in early printing. It presents a hitherto unpublished graphic analysis of the possible technical process used to print our First Printed Croatian Book, namely the Misal po zakonu rimskoga dvora, dated 22 February 1483. Professor Frane Paro’s graphic analysis is of great value and will be of considerable assistance to future researchers in Croatian incunabula studies, printing, and Glagolitism. The book also presents a historical analysis of the thesis that Venice may have been the place where our First Printed Croatian Book was printed, as well as an extensive overview and analysis of a work by Daniela Fattori, published in Italy in 2002 and 2003, which sets out new findings concerning our Ispovid, that is, the Lost Incunable, printed in Venice in 1492. However, Daniela Fattori’s work is problematic in its interpretation of reliable sources concerning the Ispovid of 1492, which the author identifies with the Kosinj Breviary of 1491. This erroneous identification also calls into question the conclusions concerning Venice as the place of printing of our First Printed Croatian Book, which Professor Frane Paro draws on the basis of that research and some of his personal reflections. The hypothesis of Venice as a possible place where the First Printed Croatian Book was printed has been problematic from its inception, beginning with its promoter Jernej Kopitar and continuing to the present day, since neither incontrovertible evidence nor convincing indications have ever been offered in its support in the literature. Nor do Professor Frane Paro’s most recent reflections, set out in this book, help to remedy the fundamental shortcomings of the hypothesis that Venice may have been the place where the First Printed Croatian Book was printed. The book was edited by Vid Jakša Opačić, and its reviewers were Full Professor of Art Jagor Bučan and Vida Vukoja, PhD. It comprises 175 pages, including a bibliography, and is divided into two parts. Here, we shall consider the first part of the book, which addresses the subject indicated by its title, while the second part is a kind of tribute to Academician Josip Bratulić, as the author himself states.

Keywords

Frane Paro, Missal of 1483, Kosinj Breviary of 1491, Ispovid 1492, Venice

Preporučeni citat