Znak časopisa

Grb Karla II. Kurjakovića Krbavskog iz roda Gusića, bana Dalmacije i Hrvatske (od ožujka 1409. do listopada 1411.), izabran je kao znak časopisa Ban Dvor.

Izvorni Karlov grb prikazuje crveni štit s trima srebrnim vodoravnim gredama. Na gornjoj stoji srebrna guska zlatnih nogu, okrunjena zlatnom krunom i okrenuta heraldički ulijevo. U ovoj inačici boje su prilagođene dizajnu časopisa, uz očuvanje svih likovnih elemenata i njihove kompozicije. Guska u grbu Kurjakovića Krbavskih naslijeđeno je znamenje te heraldički lik koji upućuje na ime roda Gusića.

Prikaz Karlova grba s upisom iz 1410. nalazi se u Bečkom grbovniku Bratovštine sv. Kristofora na Arlbergu (Wiener Handschrift).1 Na poleđini lista 91 (fol. 91v) uz grb stoji zapis: „Karlo, grof krbavski i ban Dalmacije i Hrvatske […] godine Gospodnje 1410.“2

Naziv časopisa upućuje na Ban Dvor, srednjovjekovnu gradinu na području Kosinja, danas poznatu kao Mlakvena greda iznad sela Mlakve. Riječ je o iznimno važnom lokalitetu, u kojem su barem povremeno stolovali hrvatski banovi na što upućuju toponimi Ban Dvor i Ban Stol te okolni toponimi Banje Polje, Banova lokva i Banska Kamenica. Karlo II. Kurjaković u siječnju 1411. izdaje bansku listinu upravo u Banu Stolu u Bužanima: „Mi, Karlo, grof Krbave, Like, Bužana itd. i ban kraljevina Dalmacije i Hrvatske […] dali smo […] hospitalu sv. Marije Magdalene, smještenom na području župne crkve sv. Marine Djevice u Bužanima, u Krbavskoj biskupiji […] petinu cijeloga sela zvanoga Crničani […] Dano u Bužanima, u Banu Stolu, 23. dana mjeseca siječnja godine Gospodnje 1411.“3

Odabir Karlova grba povezuje znak časopisa s hrvatskom banskom tradicijom, povijesnom baštinom Kosinja i očuvanim banskim toponimima toga kraja. Listina izdana 1411. u Banu Stolu u Bužanima daje povijesni kontekst tom izboru, dok sačuvani prikaz njegova grba iz 1410. pruža izniman heraldički predložak za vizualni identitet časopisa.


  1. Wiener Handschrift, 2005. Österreichisches Staatsarchiv, Haus-, Hof- und Staatsarchiv, sign. AT-OeStA/HHStA HS W 242. https://bilderserver.at/wappenbuecher/WienerHandschriftEXAv2_52z3/ (pristupljeno 31. listopada 2026.).

  2. Wiener Handschrift, fol. 91v, 1410. https://kosinj-konzalting.hr/wp-content/uploads/2026/10/F91v-Karlo-grof-scaled.jpg (pristupljeno 31. listopada 2026.).

  3. Fejér, Georgius (prir.). 1842. Codex diplomaticus Hungariae ecclesiasticus ac civilis: Ab anno Christi 1410–1417. Tom X, sv. V. Budae: Typis Typographiae Regiae Universitatis Ungaricae, str. 186–187., isprava LXXXI. https://library.hungaricana.hu/en/view/KozMagyOkmanytarak_Codex_Diplomaticus_Tom_10_vol_5/?pg=203&layout=s (pristupljeno 31. listopada 2026.).

Stručni rad · ONLINE FIRST

Projekt HES Kosinj iz perspektive kosinjskoga župnika: otpor potapanju i očuvanje baštine

The Kosinj Hydropower System project from the perspective of Kosinj’s parish priest: resistance to inundation and heritage preservation

Prihvaćeno
3. 9. 2026.
Objavljeno
3. 11. 2026.
Svezak
Ban Dvor — Godina 2, broj 1 (2027.)
eLokator
bd2027-011
DOI
https://doi.org/10.68268/bd/9lq52q
Licencija
CC BY 4.0
PDF — HRVATSKIPDF — ENGLISH

Sažetak

Rad donosi svjedočanstvo kosinjskoga župnika Pere Jurčevića o razvoju i aktivnostima otpora projektu HES Kosinj od 2020. do 2026. godine. Na temelju osobnoga sudjelovanja autor prikazuje nezakonitu ekshumaciju na groblju Mance Draga, prosvjede, pravne postupke, javno i medijsko djelovanje te potporu Gospićko-senjske biskupije, raznih stručnjaka i udruga civilnoga društva. Posebno se razmatraju posljedice iseljavanja i potapanja za stanovnike, sakralnu i kulturno-povijesnu baštinu Kosinja. Prikazani su pokušaji uključivanja stručne javnosti, prijedlozi alternativnih energetskih rješenja, djelovanje udruga i medija te ostvarenje projekta spomenika prvomu hrvatskom tiskaru Ambrozu Kacitiću. Rad donosi i duhovnu dimenziju kosinjske borbe protiv HES Kosinj i napora za očuvanje hrvatske baštine u kojoj, prema mišljenju autora, molitva, misne nakane i blagoslov Kosinja zauzimaju iznimno važno mjesto.

Ključne riječi

HES Kosinj, Kosinjska dolina, otpor potapanju, kulturno-povijesna baština, izvlaštenje stanovništva, arheologija, prvi hrvatski tiskar, Kosinjska tiskara, glagoljaštvo

Abstract

This paper presents the testimony of Pero Jurčević, the parish priest of Kosinj, on the development of resistance to the Kosinj Hydropower System project and the activities undertaken as part of that resistance between 2020 and 2026. Drawing on his personal involvement, the author describes the unlawful exhumation at Mance Draga cemetery, protests, legal proceedings, public and media activities, and support from the Diocese of Gospić-Senj, various experts and civil society associations. Particular attention is given to the consequences of relocation and inundation for the inhabitants of Kosinj and its religious, cultural and historical heritage. The paper describes attempts to engage the expert community, proposals for alternative energy solutions, the work of associations and the media, and the completion of the project to erect a monument to the first Croatian printer, Ambroz Kacitić. It also presents the spiritual dimension of Kosinj’s struggle against the Kosinj Hydropower System and of efforts to preserve Croatian heritage. In the author’s view, prayer, Mass intentions and the blessing of Kosinj occupy an exceptionally important place within this spiritual dimension.

Keywords

Kosinj Hydropower System, Kosinj Valley, resistance to inundation, cultural and historical heritage, expropriation of residents’ property, archaeology, first Croatian printer, Kosinj Printing House, Glagolitism

Preporučeni citat

he.com at 1793737657 -->